O
 P
 Ć
 I
 N
 A

S V E T A  N E D E LJ A

ponedjeljak, 21. kolovoza 2017 Naslovnica | Riječ Načelnika | Mapa Weba | Kontakt
O Općini
Statut Općine
ISO Certifikat
Misija, Vizija, Cilj
Socijalna skrb
Općinska uprava
Mjesni odbori
Prostorno planiranje
Gospodarstvo
Udruge
Gospodarenje otpadom
Proračun za 2015.
Izmjene i dopune Proračuna za 2015.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna za 2015.g.
Proračun Općine Sveta Nedelja za 2016. godinu
Proračun Općine Sveta Nedelja za 2017. godinu
PRISTUP INFORMACIJAMA
Opći podaci

Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i države


Područje Svete Nedelje bilo je organizirano kao općina već nakon Drugog svjetskog rata, kao jedna od sedam općina na području tadašnjeg kotara Labin, uz općine Sveti Lovreč, Raša, Labin, Sveti Martin, šumber i Kršan. Kotar Labin rasformiran je 1955. godine i formirana je jedinstvena općina Labin, koja je obuhvaćala područje cijele Labinštine pa tako i područje općine Sveta Nedelja.

Kao jedinica lokalne samouprave današnjeg teritorijalno-političkog ustroja općina Sveta Nedelja formirana je, pod nazivom općina Sveta Nedilja, temeljem stupanja na snagu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92) odnosno u današnjem opsegu i veličini njegovim izmjenama iz 1997. godine, čime je iz prvotnih granica isključeno naselje Marceljani (Marciljani) i pripojeno gradu Labinu.

Općina Sveta Nedelja nalazi se u istočnom dijelu središnje Istre. Područje općine obuhvaća prostor vapnenačkog ravnjaka prosječne nadmorske visine od 250-300 m, nad dolinom rijeke Raše, koja se proteže uz njegov cijeli sjeverozapadni dio od Čepičkog polja prema moru i uvali Raša. Prostor platoa obilježavaju pretežno obradive i žumovite povržine razvedene brojnim manjim vrtačama.

PovrŠina općine Sveta Nedelja iznosi 59,88 km2 i utvrđena je prema podacima Državne geodetske uprave, odnosno granici općine. Površina obuhvata prostornog plana iznosi 64,17 km². Razlika u odnosu na površinu općine Sveta Nedelja, odnosi se na površinu naselja Eržišće i iznosi 4,29 km², koja je obuhvaćena temeljem sporazuma između općine Sveta Nedelja i općine Kršan u čijem je sastavu naselje Eržišće prema odredbama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97).

Broj stanovnika za općinu Sveta Nedelja iznosi 3.087 prema Popisu 1991. godine, za naselja koja ulaze u sastav općine Sveta Nedelja prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97), odnosno 3.158 stanovnika, koji uz navedena naselja dodatno obuhvaća i naselje Eržišće.

Poseban značaj gospodarskog razvoja imala je Industrijska zona Dubrova, izgrađena u vrijeme supstituiranja "Ugljenokopa Raša", neposredno uz državnu cestu D66.

Izgradnjom "Istarskog Y-a" znatno se smanjio intenzitet i značaj cestovnog prometa kroz istočni dio općine, što je uvjetovalo otežane veze prema središnjoj Istri i Pazinu kao županijskom središtu.

Specifičnost prostora općine Sveta Nedelja je također i njen geografski položaj koji, kao dugogodišnje zaleđe grada Labina, nudi prostor unutrašnje Istre odličnih pogodnosti za ruralni oblik turizma, kao i blizinu obalnog turizma istočne obale Istre.

Posebnost na prostoru općine Sveta Nedelja, u okviru kulturne i muzejske djelatnosti je djelatnost Mediteranskog kiparskog simpozija, na području Dubrove, s trajanjem od već tridesetak godina kao muzeja na otvorenom.

U općini Sveta Nedelja predviđena je dijelom i jedna od četrnaest lokacija golf igrališta na području Istarske županije (drugi dio zone nalazi se na teritoriju Grada Labina). Odlukom Vlade Republike Hrvatske, to je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, što na ovom prostoru nudi veću raznolikost turističke ponude, uz povećanje mogućnosti zapošljavanja u vlastitoj općini, kao i povećanje broja turista u unutrašnjosti Istre.

Bogatstvo kulturnih dobara evidentiranih na području gotovo cjelokupnog prostora općine Sveta Nedelja, od srednjovjekovnih utvrda na rubu kanjona Raše do ladanjskih sklopova na imanjima labinskih plemića, od kojih su neki kategorizirani kao objekti visokog državnog značaja. Uz konzervatorska istraživanja i građevinsku sanaciju i obnovu, to je jedna od mogućnosti unapređenja izletničkog turizma te time i budućeg razvoja općine.

Osobito vrijedan predjel prirodnog krajobraza koji se proteže iznad doline rijeke Raše, uz njenu istočnu obalu, zbog svojih osobina posebnost je na području općine te se kao takav također može uključiti u ponudu izletničkog turizma i doprinijeti gospodarskom razvoju općine.

Prostorno razvojne i resursne značajke


Klima

Klimatski uvjeti na području općine Sveta Nedelja karakteristični su za prijelazni tip klime, od kontinentalne prema sredozemnoj, kao sastavnog dijela Labinštine. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je "Cfsax" tip klime račvastih obilježja. To znači da tokom godine postoji kišno razdoblje rascijepljeno na proljetni maksimum od travnja do lipnja i jesensko-zimski maksimum od listopada do prosinca. Ljeta su vruća i suha s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 22? C.

Specifičnost klime na području općine Sveta Nedelja su prodori maritimnih utjecaja putem doline Raše i Plominskog zaljeva koji stvaraju u pojedinim predjelima klimu gotovo sredozemnih obilježja. Time je omogućen, na niskim plodnim površinama u dolini Raše, uzgoj onih poljodjelskih kultura koje tipično uspijevaju na ovom području, ali ne i mediteranskih.

Geologija

Sastav stijena i građa terena koji čine geološke karakteristike područja općine Sveta Nedelja u većem dijelu su vezani za razdoblje gornje krede, nešto manjem dijelu za razdoblje paleocena i eocena, a u sasvim malom dijelu za period holocena.

Slojevi nastali u razdoblju gornje krede u najvećem dijelu pripadaju razdoblju turon-senona, a vrlo malim dijelom razdoblju turona i sastoji se od vapnenaca, vapnenaca s rožnjacima, lapora i dolomita. Dio koji je nastao u razdoblju turon-senona proteže se od Barbića na jug i zapad općine, osim u predjelu od Ružića do Marića, od obronaka kanjona Raše prema Svetom Martinu i vrhu Gorica (328 m n.m.). Dio nastao u razdoblju turona proteže se uz dolinu Raše uz južni dio granice općine i vrlo malom dijelu sjeverozapadno od vrha Gradina (298 m n.m.) na prelazu granice općine s zapadnog na istočni dio doline Raše.

Dio nastao u razdoblju turon-senona sastoji se u dijelu istočno od pretpostavljene normalne granice od bijelih, jedrih kristaliničnih vapnenaca i bijelih brečastih rudistnih vapnenaca, a u zapadnom dijelu od sivih i smeđih pločastih do dobro uslojenih vapnenaca s lećama bijelih jedrih vapnenaca debljine sloja oko 200 m.

Dio nastao u razdoblju turona predstavlja sive i smeđe homogene i detritični tanje ili deblje uslojene vapnence debljine sloja 600-700 m.

Slojevi iz razdoblja paleocena i eocena protežu se u istočnim i sjevernim dijelom općine u smjeru jugoistok-istok-sjeveroistok-sjever, od Dubrove, preko Štrmca i Nedešćine prema Šumberu.

Slojevi nastali u paleocenu predstavljaju "liburnijske naslage" i sastoje se od brakično-marinskih bituminoznih vapnenaca debljine sloja 100-150 m.

Slojevi nastali u eocenu obuhvaćaju slojeve nastale najvećim dijelom tokom donjeg eocena i u vrlo malom dijelu slojeve iz gornjeg eocena.

Predjeli nastali u donjem ili prelazu u srednji eocen sastoje se od miliolidnih vapnenaca debljine sloja do 20 m, alveolinskih vapnenaca debljine sloja 30-80 m, numulitnih vapnenaca debljine sloja 30-80 m te se u manjem dijelu iz prelaza iz srednjeg u gornji ili gornjeg eocena sastoje od lapora i pješčenjaka sa slojevima breča, numulitnih breča, konglomerata i rijetkim slojevima vapnenaca debljine 450 m.

Predjeli nastali tokom holocena protežu se duž zapadne granice općine dolinom Raše, gdje se nalaze ilovine, pijesci i šljunci te crna i siva zemlja.

Pedologija

Na području općine Sveta Nedelja javljaju se dvije pedosekvence odnosno zajednice tipova tala na osnovu kojih se određuje bonitet odnosno klasa zemljišta. To su aluvijalna tla i tla na kršu.

Aluvijalna tla zauzimaju vrlo mali dio područja općine Sveta Nedelja i prostiru se dolinom Raše. Predstavljaju zajednicu aluvijalnih, koluvijalnih i jezerskih sedimenata. Kod ove vrste tla dominantna su duboka antropogena smeđa i ilimerizirana tla. To su najplodnija tla u prostoru općine, visoke proizvodne sposobnosti i time kategorizirana kao tlo I. kategorije. Na toj vrsti tla moguć je uzgoj svih usjeva koji uspijevaju u ovom području široka upotreba mehanizacije.

Druga pedosekvenca predstavlja tla na zaravnjenom i vrtačastom kršu i najrasprostranjenija je zajednica na području općine Sveta Nedelja. Ova zajednica obuhvaća crvenicu i smeđe tlo, od III. do VI. kategorije. Unutar zajednice razlikuju se četiri tipa tla.

Veliki dio zajednice predstavljaju tla II.+III. kategorije na kojima je sužen izbor poljoprivrednih kultura, moguća diskontinuirana obrada tla, a kao ograničavajući faktori javljaju se skeletoidnost tla te kamenitost i stjenovitost terena.

U najvećem dijelu zajednice, u zapadnom i jugozapadnom dijelu općine, javljaju se tla III. kategorije s jako suženim izborom poljoprivrednih kultura, mogućnošću diskontinuirane obrade tla, a kao ograničavajući faktori osrednja dubina tala te kamenitost i slojevitost terena.

U manjem dijelu, na sjeveru i jugoistoku općine, javljaju se tla III.+IV. kategorije koja pružaju jako sužen izbor poljoprivrednih kultura, diskontinuiranu obradu tla uz ograničavajuće faktore kao što su mala dubina tla te stjenovitost i kamenitost terena.

U manjem dijelu, duž zapadne granice općine, uz obronke kanjona Raše, rasprostiru se nepoljoprivredna tla i šumska staništa s velikim brojem ograničavajućih faktora poput plitkoće i skeletnosti tla, stjenovitosti terena i nagiba terena većeg od 25%.

Vegetacija

Vegetacijski pokrov odraz je pedoloških prilika i klimatskih uvjeta.

Najvećim dijelom prostora općine Sveta Nedelja izmjenjuju se oranice s travnjačkom i šumskom vegetacijom.

Šumska vegetacija na području općine Sveta Nedelja pripada submediteranskoj zoni mediteranske regije. U ovim šumskim predjelima prevladavaju listopadne vrste kao karakteristične biljne zajednice za hladniju podzonu ove regije.

Za ove šume karakteristična je termofilna šumska zajednica crnoga graba i hrasta medunca (Ostryo-Quercetum pubescentis), što obuhvaća prisutnost crnog graba (Ostrya carpinifolia), hrasta medunca (Quercus pubescens), znatan udio cera (Quercus cerris), maklena (Acer monspessulanum), drijena (Cornus mas), jesenske šašike (Seslaria autumnalis), crnog jasena (Fraxinus ornus), rujevine (Cotinus cogyggria), šparoge tvrdolisne (Asparsgus acutifolius), šparoge tankolisne (Asparagus temifolius), kukurijeka (Helleborus multifidus), tvrdolisne veprine (Ruscus aculeatus) i dr.

Na dubljim tlima crvenice nalazimo šume sa velikim učešćem hrasta cera, a u pojedinim šumskim predjelima južne Istre u ovim šumama pojavljuje se i pitomi kesten (Castanea sativa). Ove su šume najzastupljenije na padinama korita rijeke Raše.

U graničnim predjelima, uz listopadne vrste u manjoj mjeri nalazimo i zimzelene u obliku alepskog i crnog bora.

Na području naselja šumber, uz rub eksploatacionog polja "šumber" razvijena je ruderalna vegetacija i vegetacija sastavljena od grmova tipičnih za staništa u neposrednoj blizini kamenoloma.

Od ruderalnih vrsta zastupljeni su ružmarinskolisni kiprej (Epilobium dodonaei), kanadska hudoljetnica (Comyza canadensis), veliki trputac (Plantago major), obični stričak (Cirsium vulgare), podbjel (Tussilago farfara), zeleni muhar (Setaria viridis) i dr.

Od grmova tipičnih za vegetaciju rubova šuma, puteve i čistine nalazimo kalinu običnu (Ligustrum vulgare), pasju ružu (Rosa canina), kupinu (Rubus fruticosus), klen (Acer campestre), maklen (Acer monspessulanum), spireu (Spiraea ulmifolia) i bjelograb (Carpinus oreintalis).

Pejzažne odlike šumske vegetacije uz obronke kanjona Raše karakterizira srednje visoka vegetacija u kojoj se izmjenjuju zajednice grmova i niskog drveća s malim udjelom visokih stabala.
Specifičnost na području općine Sveta Nedelja predstavlja park u Nedešćini, zbog svojeg osebujnog biljnog inventara, na osnovu čega je proglašen spomenikom parkovne arhitekture 1974. godine. Uz artificijelno oblikovan prostor parka, budući da je prilično zapušten, javlja se i spontana vegetacija. Od sadašnjeg inventara parka značajne su slijedeće vrste drveća: libanonski cedar (Cedrus libani), paulonija (Paulownia tomentosa), čempres (Cupressus sempervirens), bagrem (Robinia pseudacacia), divlji kesten (Aesculus hippocastanum), crni bor (Pinus nigra), judino drvo (Cercis siliquastrum), brijest (Ulmus), grčka jela (Abies pinsapo), tisa (Taxus baccata), bijela topola (Populus alba), bjelograb (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia), platana (Platanus orientalis), lovor (Laurus nobilis), te hrast medunac (Quercus pubescens).

Na preostalom dijelu općine nema rijetkih i zaštićenih biljnih vrsta i zajednica.

Naselja obuhvaćena planom

Općina Sveta Nedelja, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97 te njegovim kasnijim izmjenama i dopunama) jedinica je lokalne samouprave, u sastavu XVIII. Istarske županije sa sjedištem u Nedešćini.


U njen sastav ulazi slijedećih 21 naselje:
  • 1. Cere
  • 2. Frančići
  • 3. Jurazini
  • 4. Kraj Drage
  • 5. Mali Golji
  • 6. Mali Turini
  • 7. Marići
  • 8. Markoci
  • 9. Nedešćina
  • 10. Paradiž
  • 11. Ružići
  • 12. Santalezi
  • 13. Snašići
  • 14. Sveti Martin
  • 15. Štrmac
  • 16. Šumber
  • 17. Veli Golji
  • 18. Veli Turiniv
  • 19. Vrećari
  • 20. Županići
  • 21. Eržišće
Razvoj naselja

Područje današnje općine Sveta Nedelja povijesno i geografski pripada zaleđu grada Labina, odnosno širem prostoru Labinštine koja uključuje i dolinu rijeke Raše, povijesne granice između antičkih pokrajina Histrije i Liburnije.

Najraniju naseljenost ovoga područja odredile su u brončanome dobu naseobine iliro-keltskih plemena koja na uzvisinama grade kašteljere, prethistorijske gradine. Vjerojatno su Kelti u 4. st. p.n.e. osnovali Alvonu (Albonu), današnji Labin i obližnju Flanonu, današnji Plomin. Godine 177. p.n.e. konačnom prevlašću Rimljana u Istri, rijeka Raša postaje granica između Liburnije i rimske Histrije. Albona je bila središte dijela Liburnije i jedno od značajnijih antičkih središta šireg područja (godine 245. spominje se kao Res publica Albonenssium). Njegov se teritorij i kasnije proteže između rijeke Raše i Kvarnera, kada tijekom 7. st. ovo područje naseljavaju Hrvati. U 8. st. Karlo Veliki osniva Furlansku marku koja se proteže na Istru, te je Labin izdvojen iz Liburnije.

Razvoj naselja u zalađu Labina, a nad kanjonom Raše, vezan je uz ranosrednjovjekovni posjed akvilejskih patrijarha na ovom području, odnosno kasnije njemačkih plemića, npr. nekadašnji kaštel u Kočuru, na području koje se nazivalo Vetva (Vetua). Jačanjem feudalizma u to se vrijeme smanjuje autonomija gradskih komuna, koje kao i okolni posjedi tijekom 9. i 10. st. dolaze u posjed različitih njemačkih plemićkih obitelji. Od 1207. do 1420. Labinštinom ponovno upravljaju akvilejski patrijarsi, a Labin se razvija u slobodnu gradsku komunu. U njegovom zaleđu razvijaju se feudalni posjedi, npr. gradi se kaštel u šumberu.

Nakon pada Akvileje 1420. Labin i Plomin dospijevaju pod mletačku upravu kao i veći dio Istre, osim područja Pazinske grofovije. Gospodarstvo Labinštine u to je vrijeme vezano za velike feudalne zemljišne posjede u okolici koje drže plemićke obitelji Labina, te u vrijeme 16. i 17. st. grade u samom gradu reprezentativne palače, a u okolici dvorce s gospodarskim zgradama. To je vrijeme kada, odvajanjem od župe u Labinu, nastaju nove župe u manjim naseljima labinskog zaleđa (Sveta Nedelja, Sveti Martin)

Začajniji razvitak cijelo područje doživljava početkom 19. st., kada cijela Istra nakon propasti Venecije dolazi pod kratkotrajnu francusku, a zatim austrijsku upravu sve do Prvog svjetskog rata. To je vrijeme početaka rudarenja na ovom području (1807. francuskim dekretom), koje će obilježiti razvitak šireg područja kroz cijelo 19. i veći dio 20. stoljeća. Na području današnje općine Sveta Nedelja otvara se okno u štrmcu, uz koje nastaje i malo rudarsko naselje.

Jedina urbana cjelina na cijelom je području Sveta Nedelja, današnje sjedište općinske uprave. Naselje se na ovom mjestu razvilo uz srednjovjekovnu benediktinsku opatiju Svetog Trojstva, od koje danas nema nikakvih tragova. Kao lokalno središte, mjesto održavanja sajmova i sl., jača u 19. st., kada se gradi i velika nova župna crkva, te se formira središte naselja s prostranim glavnim trgom.

Objekti društvenog standarda

Za većinu djelatnosti koje tvore društvenu infrastrukturu, a ne postoje na području općine Sveta Nedelja, stanovnici gravitiraju prvenstveno Labinu.

S područja općine Sveta Nedelja djeca predškolskog uzrasta, do 6 godina starosti koriste smještaj jaslica i vrtića u Labinu, budući da na području općine Sveta Nedelja ne postoji niti jedna ustanova za djecu ove dobi.

Uoči Prvog svjetskog rata na području današnje općine Sveta Nedelja postojale su talijanske škole u Nedešćini i šumberu. Prva škola u Velim Goljima je na talijanskom jeziku, otvorena 1925. godine za učenike iz Malih Golji, Faraguni, Blaškovići, Cera. Za Austrije u selu se održavao "kurs" na materinjem jeziku gdje je u privatnoj kući podučavala jedna učiteljica. Za Austrije otvorena je hrvatska škola 1909. godine uz talijansku, iako je odluka o otvaranju hrvatske paralelke postojala još od 1897. šumber hrvatsku školu dobiva već 1875. godine, a 1913. godine narodnu su školu pohađala 164 đaka. Učitelj je bio Matko Diminić, a nastava se odvijala u Kaštelu odnosno "Storen gradu" ili Farošu. Matko Diminić napušta Istru 1920. godine, a nastava se jedno vrijeme održava u kući šotetovih u šćedinu. Potpadanjem Istre pod Italiju, 1920. godine, zatvaraju se sve škole na hrvatskom jeziku, a umjesto njih otvaraju se u selima škole i vrtići na talijanskom jeziku koji su obuhvatili svu školsku populaciju i u kojima se govori isključivo talijanski. Osnovne škole polovicom 20-ih godina 20. st. na području općine organizirane su u trajanju od pet godina. Velike promjene u školstvu dogodile su se krajem Drugog svjetskog rata i sjedinjenjem Istre s Hrvatskom. Po prvi put, nakon nestanka Austro-Ugarske na području Labinštine otvaraju se ponovo škole na hrvatskom jeziku. U svrhu što uspješnije organizacije i normalnog odvijanja nastave, već polovicom 1944. godine u gotovo svim selima Labinštine otvarali su se tečajevi hrvatskog jezika i improvizirane pučke škole s narodnim učiteljima kao predavačima sa završenim tečajevima za rad s djecom budući da se stanovništvo služi isključivo domaćim dijalektom, a ne tadašnjim službenim hrvatskosrpskim jezikom. Dodatne teškoće u nastavi predstavljale su razlike u generacijama među učenicima od kojih je dio nastavljao prekinuto školovanje. Osnovne škole organizirane su kao četverogodišnje. Na području općine Sveta Nedelja djeca školske dobi (6-14 godina starosti) pohađaju 2 osnovne škole. škole su smještene u Nedešćini i u Svetom Martinu. škola u Nedešćini "Vitomir širola-Pajo" djeluje kao matična, dok je škola u Svetom Martinu područna. U obje škole organizirana je nastava za svih 8 razreda.

U općini Sveta Nedelja ne postoji niti jedna ustanova srednjoškolskog tipa, pa djeca tog uzrasta uglavnom pohađaju srednju školu "Mate Blažina" u Labinu.

Ustanove višeg i visokog obrazovanja te znanstvene ustanove ne postoje na području općine Sveta Nedelja, pa osobe koje se odluče za takvo obrazovanje odlaze na školovanje van svoje općine. Na području Istarske županije mogućnosti za nastavak školovanja pruža se, na području Istarske županije, u Puli, Poreču, Pazinu ili Višnjanu.

Najveći dio kulturnih događanja, vezanih za djelovanje muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, kazališta ili kinematografa, odvija se van općine Sveta Nedelja. Uglavnom se odnose na događanja u Labinu ili ukoliko se radi o potrebi korištenja arhiva, u Pazinu.

Najznačajnija kulturna djelatnost na području općine Sveta Nedelja je djelatnost Mediteranskog kiparskog simpozija na lokaciji u Dubrovi u vidu Parka skulptura kao muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom.

Mediteranski kiparski simpozij utemeljen je u Labinu 1969. godine. Simpozij je osnovala, na inicijativu akademskog slikara i kipara Josipa Diminića, tadašnja Katedra Labinske republike čakavskog sabora.

Djelatnost Parka skulptura u Dubrovi započinje održavanjem prvog simpozija 1970. godine, u čast 50. obljetnice Labinske republike. Do 2005. godine održano je 33. simpozija na kojima je sudjelovalo preko 80 domaćih i stranih kipara koji su tokom svog boravka na simpozijima izradili preko 80 projekata.

Skulpture nastale tokom 35-godišnjeg djelovanja Mediteranskog kiparskog simpozija najvećim su dijelom (70-ak skulptura) smještene na lokaciji u Dubrovi a dijelom izvedene ili dislocirane u druge prostore. Dvije skulpture s prvog simpozija, smještene su na simbolične granice Labinske republike, projekti Milene Lah (raskrižje Koromačno-Pula-Labin) i Ivana Kožarića (nešto južnije od sela Stepčići, neposredno uz jadransku magistralu). Tokom godina niz skulptura smješteno je izvan lokacije u Dubrovi - Labinu, Rapcu, Iloku, Vukovaru, Zagrebu, Pazinu, Pićnu.

Djelatnost Simpozija odvija se jednom godišnje, tokom kolovoza i rujna, pri čemu nekoliko gostujućih umjetnika izrađuje skulpture u kamenu. Specifičnost njihovog djelovanja je skulptorska intervencija u prostoru, radom na projektu "Bijela cesta", započetom 1994. godine. Projektom je predviđeno uređenje starog bijelog puta koji se pruža kroz Park skulptura u duljini od oko 800 m, popločenjem kamenom u dionicama. Do danas je ostvareno pet dionica "Bijele ceste" koje su od 1997. godine izradili Dora Kovačević, Nikola Džaja, Ivan Briski, Quintino Bassani te Zdravko Milić i Peruško Bogdanić.

Djelatnost Mediteranskog kiparskog simpozija temelji se na osnovnim odrednicama koje obuhvaćaju međunarodni karakter (uz domaće bit će pozivani i strani kipari), rad u kamenu (vinkuranski kamen kao osnovno sredstvo umjetničkog oblikovanja) te smještaj izvedenih skulptura na otvoreni prostor uz stanciju Dubrova.

Mediteranski kiparski simpozij danas djeluje kao udruga sa sjedištem u Labinu, čiju djelatnost vodi stručni savjet i prof. Josip Diminić kao umjetnički direktor (voditelj). Investicijskim programom za 2000. godinu predviđeno je proširenje aktivnosti kojima bi uz kiparsko stvaralaštvo bile obuhvaćene i druge ponude (smještaj umjetnika, boravak i praktičan rad studenata kiparstva, restauracija kamenih spomenika, likovne izložbe, razni nelikovni programi - scenske i glazbene priredbe, sportski, ugostiteljski, razni turistički i drugi sadržaji) uz uređenje samog Parka, adaptaciju postojećih zgrada i izgradnju novih. Ovakvim djelatnostima cjelokupan prostor Parka definiran je kao jedinstvena cjelina razvedenih aktivnosti, čime je muzej kiparstva na otvorenom projekt koji ima mogućnost da djeluje tokom čitave godine kao europski pa i svjetski centar kiparstva, prvi u nas i jedan od rijetkih u svijetu.

Temeljem predloženog Investicijskog programa, Mediteranski kiparski simpozij uvršten je u prioritete Ministarstva kulture Republike u muzejskoj djelatnosti za Milenijski program 2000.

Na polju izdavaštva nema nikakvih aktivnosti na području općine Sveta Nedelja, kao ni u elektronskim medijima kod kojih su stanovnici orijentirani prvenstveno na Radio Labin.

Na području općine Sveta Nedelja može se ostvariti samo primarna zdravstvena zaštita i to u okviru jedne ambulante - Ambulante doma zdravlja Labin i to u Nedešćini. Ukoliko ambulanta nije u mogućnosti dati neku od usluga, stanovnici općine koriste usluge Doma zdravlja u Labinu.

Za sve ostale potrebe u zdravstvu (stacionarna zdravstvena zaštita, specijalistička zdravstvena zaštita, apoteke) stanovnici općine su prisiljeni obratiti se ustanovama van općine, prvenstveno u Labinu.

Na području općine Sveta Nedelja u okviru djelatnosti socijalne skrbi djeluje dom socijalne skrbi za odrasle osobe. Predviđen je za smještaj starijih i nemoćnih osoba s užeg lokalnog područja i jedan je od šest ovog tipa na području Istarske županije.

Najdulju tradiciju sportskih aktivnosti na području općine Sveta Nedelja, a posebno u Nedešćini ima nogomet koji se igrao već od razdoblja između dva rata, na terenu unutar kruga tadašnje škole.

Sportski objekti na području općine Sveta Nedelja su isključivo igrališta, namijenjena prvenstveno nogometu i boćanju. Postoje tri nogometna igrališta i to u Nedešćini, Svetom Martinu i Snašićima. Boćarskih terena ima šest i smještena su u Nedešćini, štrmcu, Snašićima, županićima i Jurazinima, šumberu i Eržišču.

Od udruga koje djeluju na području općine Sveta Nedelja najbrojniji su boćarski klubovi. Danas ih ima ukupno pet i raspoređeni su širom općine - Boćarski klub "Jedinstvo" iz Nedešćine, Boćarski klub "Polet" u Snašićima, , Boćarski klub "štrmac" u štrmcu , Boćarski klub "Vetva"u županićima, Bočarski klub " Jurazini " u Jurazini i Boćarski klub " Eržišće" u Eržišću.

U šumberu "Pet angošta" narodni je sajam koji okuplja lokalne ljude i traje do danas. Održava se svakog 5. kolovoza uz ckrvu Majke Božje od Drena, kao vjerski dan i sajmeni blagdan posvećen Majci Božjoj, Snježnoj Gospi ili Majci Božjoj od Drena. U Nedešćini, unutar kruga škole postojao je prostor za stočni sajam, odnosno stupovi za privezivanje goveda. Sajam se održavao 16. listopada, bio je najveći praznik mjesta a danas Dan Općine Sveta Nedelja.

Jedan od najznačajnijih društvenih događaja tokom 70-ih i 80-ih godina u Nedešćini bilo je održavanja pokladnih svečanosti poznatih pod nazivom "Rio di Nedešćina". Nedešćina je bila epicentar događanja koja su se prošila i u druge krajeve Istre, odlaskom maškara u Labin, Rašu, Vodnjan, Pazin, Rovinj, Pulu, čime su postale zaštitni znak Nedešćine. Danas se ovaj događaj opet obnavlja.

Na području Dubrove održava se jednom godišnje i festival pod nazivom "Kulturno ljeto" u okviru kojeg se održavaju razne manifestacije, koncerti, simpoziji.

Prometni sustavi

Područje općine Sveta Nedelja ravnomjerno je naseljeno, a postojeća cestovna mreža prilagođena prirodnim datostima. Naselja uz županijsku i dio državne ceste brže se razvijaju i šire. Izgradnjom "Istarskog Y-a" znatno se smanjio intenzitet i značaj cestovnog prometa kroz istočni dio općine, što je uvjetovalo otežane veze prema središnjoj Istri i Pazinu kao županijskom središtu.

Dio državne ceste D66 (GP Kaštel [Pula (D3) - Labin - Opatija - Matulji (D8)] u dužini od 3,4 km presijeca jugoistočni dio prostora općine neposredno uz područje Podlabina, a na nju se priključuje samo naselje štrmac, ali i industrijska zona. Cesta je dobra, širine 6-7 metara, bez loših tehničkih elemenata.

Županijska cesta ž5081 [Kršan (D64) - Nedešćina - Labin - Crni - Ravni] dužinom od 12 km od ukupno 26 km prolazi kroz istočni dio područja općine i povezuje sve ostale lokalne ceste s gradom Labinom. Cesta je širine 5-6 metara, neujednačenih karakteristika, sjeverno od Nedešćine brdska cesta sa slabijim elementima i površinskom odvodnjom, slabijom kolnom konstrukcijom i sigurnošću prometa. Jedva udovoljava uvjetima kategorizacije.

Lokalne ceste prožimaju cjelokupno područje općine i najveći dio je direktno vezan na županijsku cestu ž5081. Područjem općine Sveta Nedelja prolaze u cijelosti i dijelu slijedeće lokalne ceste:

  • L50123 [D64 - šumber - Santalezi - Vinež (ž5081)] skoro cijelom dužinom 9,4 km od ukupno 9,9 km presijeca područje općine smjerom sjever-jug
  • L50124 Grašići [(L50123) - Nedeščina (ž5081)] u dužini od ukupno 2,4 km,
  • L 50125 [Grašići (L50123) - županići - Marići - Veli Turini - Mali Turini - Kunj] u dužini 10 km od ukupno 10,3 km,
  • L 50126 [Ružići - Martinski (L50125)] u dužini 1,9 km,
  • L50127 [L50125 - živulići (L50123)] u dužini 3,5 km,
  • dio L50146 [(L50125 - Veli Golji - Marciljani - ž 5081)] u dužini od 3,0 km od ukupno 5,4 km,
  • dio L50147 [Marići (L50125) - Snašići - ž5081] u dužini 2,2 od ukupno 5,4 km,
  • dio L50148 [Snašići (L50127) - Barbići] u dužini 1,3 km od ukupno 2,0 km.

Lokalne ceste različitih su širina 3,5-5,0 metara, lošijih tehničkih elemenata i preglednosti, s neriješenom odvodnjom i vrlo slabom signalizacijom, dijelom kroz naseljena područja i bez nogostupa.

Sve ostale ceste povezuju naseljena područja sa razvrstanim cestama. Samo dio njih je asfaltiran, širine 2,50-4,00 metra, bez odvodnje, signalizacije i samo dio u brdskom terenu prema Raškoj Dragi.

I svi ostali šumski, poljodjelski, protupožarni i prilazni putevi sa svim gore navedenim cestama čine cestovnu mrežu.

Prema broju stanovnika postojeća cestovna mreža dostatna je samo za lokalne potrebe, ali ne i za razvoj i dobro povezivanje s ostatkom Istre i Republike Hrvatske.

Dijelom općinskog prostora u dolini Raše je dio industrijske željezničke pruge II. reda (II 214) Lupoglav (I 102) - Raša.

Sustav željeznice je i vizualno i visinski i fizički odvojen od prostora naselja iznad Raške Drage. Ne postoji ni kontakt javnih cesta s tim dijelom željezničke pruge , a nerazvrstana cesta nalazi se na drugoj obali rijeke Raše u općinama Pićan i Barban.

Tehnički elementi postojeće željezničke pruge su loši, zastarjeli, promet mali i pruga nerentabilna, iako željeznica u Istri ima dugu tradiciju i povezan s vremenom intenzivnog rudarenja.

Današnji sustav željeznice u Istri povezan je preko Republike Slovenije s kontinentalnim dijelom Republike Hrvatske i dok se ne izgradi neposredna željeznička veza Rijeke i Zagreba s Pulom i Istrom neće se ništa promijeniti.

Najbliža željeznička postaja je Potpićan u općini Kršan.

Na području općine Sveta Nedelja nije izgrađena niti planirana gradnja zračnih luka. Prostori za helikoptere (slijetanje i uzletanje) nisu definirani niti posebno osigurani, a koriste se športska igrališta i slobodni prostori bez nadzemnih infrastrukturnih građevina.

Gospodarske djelatnosti

Najjača gospodarska djelatnost na području općine Sveta Nedelja vezana je za Industrijsku zonu Dubrova i to u obliku korištenja tzv. čiste industrije, dok se u manjem obimu danas na ostalom području općine javljaju gospodarski subjekti kao mala poduzeća vezani svojom djelatnošću uglavnom za sekundarne i tercijarne djelatnosti.

Industrijska zona Dubrova

Industrijska zona Dubrova ostvarenje je prostorno-planskih dokumenata - Industrijska zona Dubrova Labin - Provedbenog urbanističkog plana i Urbanističkog projekta Industrijske zone Dubrova Labin.

Kriza rudarenja uvjetovala je 1971. godine donošenje Zakona o supstituciji Ugljenokopa Raša, temeljem kojeg je trebalo osigurati novac za zatvaranje rudnika do 1975. godine. Godinu dana kasnije osnovan je "Labinprogres", radna organizacija za supstituciju rudarenja i razvoj privrede tadašnje općine Labin, koja je tokom 70-ih godina znatno utjecala na privrednu sliku Labinštine. Unutar "Labinprogresa" tih su godina podignute četiri tvornice, najvećim dijelom u novoj industrijskoj zoni u Dubrovi.

Planiranju nove industrijske zone uz Dubrovu pristupilo se krajem 1972. godine. Inicirano je u nastojanju da se nađe rješenje za investicije koje su trebale kompenzirati nepovoljno stanje privrede izazvano problemima u eksploataciji ugljenokopa te omogućiti daljnji razvoj privrede na području Labinštine.

Privreda komune Labin niz je godina bila orijentirana isključivo na eksploataciju mineralnih sirovina i to prvenstveno ugljena.

Smanjenje potreba za ugljenom i uvođenje novih tehnologija rezultiralo je zatvaranjem pojedinih kopova, smanjenjem broja zaposlenih, obima proizvodnje i pratećih djelatnosti i posljedično nepovoljno djelovalo i na cjelokupnu privredu Labinštine. Donošenjem Zakona o supstituciji rudarenja 1971. godine trebalo je pronaći nove mogućnosti zapošljavanja na ovom području.

Privredni kapaciteti trebali su osigurati mogućnost zapošljavanja za cca 4.500 ljudi od kojih je 2.200 bilo zaposleno u rudarstvu (eksploatacija ugljena zapošljavalo je 77% ukupnog broja zaposlenih u industriji).

Postojeći privredni kapaciteti tada nisu mogli osigurati radna mjesta za svu slobodnu radnu snagu pa je intervencija nužno prenesena na razinu tadašnje Republike i Federacije. Temeljem toga sredstvima Fonda za supstituciju ugljenokopa pristupilo se izgradnji novih objekata koji su osigurali radni prostor za proširenje postojećih i smještaj novih industrijskih kapaciteta.

Odabir lokacije na Dubrovi rezultat je analiza provedenih u studijama "Projekt Gornji Jadran - Prostorni plan razvoja turizma" kojima je ovaj prostor odabran kao povoljan za smještaj prerađivačke industrije i potvrđen Urbanističkim planom Labin-Rabac formiranjem zone gradskih komunalnih servisa i industrijske zone za čistu prerađivačku industriju, kao nastavak krajnjih stambenih zona Labina u smjeru sjevera od kojih su odijeljene zaštitnim zelenilom.

Cilj formiranja industrijske zone Dubrova - Labin je bio okupiti veći dio tada potencijalnih industrijskih kapaciteta, a smještenih u neadekvatnim prostorima.

Ovaj način organizacije prostora predstavlja najracionalnije rješenje smještaja za veći broj industrijskih sadržaja, čime više korisnika učestvuje u podjeli troškova uređenja i opremanja zemljišta i na taj način smanjuje troškove po pojedinom korisniku i u daljnjim investicijama (izvedba, eksploatacija).

U Industrijskoj zoni Dubrova - Labin tada su smješteni industrijski objekti utvrđeni Programom supstitucije ugljenokopa Raša, i ocijenjeni kao prioritet, temeljem "Prijedloga izbora investicionih projekata za konverziju privrede područja Raša - Labin" (Ekonomski institut Zagreb, 1973. godine).

Na području industrijske zone Dubrova - Labin, temeljem navedene prostorno-planske dokumentacije, tada su bili smješteni Kvarnerplastika, Tvornica poljoprivrednih strojeva (TPS), Tvornica lutaka, Tvornica igračaka, i Autotransportno poduzeće "Istratrans".

Uz industrijske, planirani su i objekti pratećih sadržaja za zajedničke potrebe (toplana, izložbeno-prodajni salon, administrativno-poslovni objekt i objekt društvenog standarda).

Izvedba industrijskih objekata bila je predviđena je etapnom izgradnjom prema programima razvoja pojedinih tvornica, u dvije etape - 1975-1978. i 1980-1983.

Urbanističkim projektom u potpunosti je bilo definirano urbanističko-arhitektonsko rješenje Industrijske zone Dubrova, s točno utvrđenim rasporedom i namjenom objekata i pratećih sadržaja koji su bili planirani da će se realizirati u I. etapi te njihova tehnologija i projektna dokumentacija.

Temeljem tog dokumenta na području Industrijske zone Dubrova smješteni su "Kvarnerplastika", "TPS" i "TIL" te predviđen prostor za smještaj "Istratransa".

Za drugu etapu realizacije bila je predviđena izgradnja zajedničkog poslovnog objekta, a i dvije parcele namijenjene budućim industrijskim objektima.

Ekonomske promjene tokom 90-ih godina 20. st. utjecale su znatno na organizaciju poduzeća u Industrijskoj zoni. To je uvjetovalo smanjenje broja zaposlenih, reorganizaciju tvrtki, stečaj ili pak prodaju drugim vlasnicima.

Tako je TPS krajem 2001. godine, nakon dugogodišnje suradnje, prodan novom vlasniku, grupi "Cimos" sa sjedištem u Kopru, odnosno Buzetu u RH. Planira se proizvodnja dvostruko veća u prvoj godini nego 2001. godine sa znatnim ulaganjima i povećanjem broja zaposlenih sa 95 u 2001. godini do 377 u 2005. godini, uz podmirenje dotadašnjih dugovanja Labinprogresa.

Ugostiteljstvo

Ugostiteljski sadržaji na području općine Sveta Nedelja postojali su još za vrijeme Austro-Ugarske, uglavnom u vidu gostionica, dopolavora ili oštarija.

U broju ugostiteljskih objekata u to doba prednjačila je Nedešćina s jednim dopolavorom i devet oštarija. Gostionica i dopolavoro nalazili su se, u to doba, i u Svetom Martinu. Ovakav vid ugostiteljstva zadržao se i do danas, u nešto većem obimu i djelomično promijenjenom obliku.

Danas, vodeću ulogu u ugostiteljstvu, na području općine, ima restoran Dubrova, smješten na istoimenoj lokaciji u jednoj od zgrada u okviru sklopa kompleksa Stancije Dubrova i restoran "Ferali".

Osvojio je titulu "Restaurant Croatica" i uvršten je među 100 vodećih hrvatskih restorana 2000. godine. Specifičnost je, uz sam smještaj restorana, njegova ponuda koja se bazira na domaćim jelima uz specijalitete s tartufima i francusku i talijansku kuhinju daje internacionalnu ponudu. Smještajni kapaciteti ovog restorana su raspoređeni na dvije etaže od 110 mjesta u zatvorenom prostoru i 150 mjesta na dvije terase.

Hotelski sadržaji postojali su samo u Nedešćini u prvoj polovici 20. st. u obliku hotela smještenog na glavnom trgu od 1912. godine. Danas ugostiteljski sadržaji ovog tipa ne postoje na području općine.

Agroturizam

Agroturizam ili tzv. seoski turizam, kao poseban vid turizma, specifičan je za današnje vrijeme kao alternativan način korištenja slobodnog vremena klasičnom obalnom turizmu.

Temelji se na Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 48/95) i Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 22/96).

Omogućuje korištenje turističkih sadržaja tokom čitave godine uz poticanje poljoprivrednih aktivnosti na relativno malih istarskim seljačkim domaćinstvima i aktiviranje unutrašnjih dijelova Istre u području turizma.

Na području općine Sveta Nedelja ovim oblikom turizma danas se bave na samo tri domaćinstva od ukupno 12 registriranih na području Istarske županije - "Dea" u šotetima, "Istarska seljačka konoba" u Nedešćini i "Pineta" u Svetom Martinu.

Osnova rada u agroturizmu je pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu pod uvjetima da članovi domaćinstva imaju prebivalište na samom domaćinstvu, a djelatnost ostvaruju pružanjem usluga smještaja i ugostiteljskih usluga koje proizlaze iz pretežito vlastite proizvodnje.

Time je ugostiteljska djelatnost poticaj i očuvanje poljoprivredne djelatnosti kao osnovne aktivnosti seljačkog domaćinstva.

Kapaciteti koje nudi Dea su samo smještajni za ukupno 20 osoba, u Istarskoj seljačkoj konobi samo ugostiteljski od 50 mjesta u zatvorenom prostoru i 50 mjesta na otvorenom, isključivo po narudžbi te u Pineti i smještajni (za 10 osoba) i ugostiteljski sa 50 mjesta u zatvorenom i 50 mjesta na otvorenom prostoru, također samo po narudžbi. Sva domaćinstva nude svoje usluge tokom cijele godine.

Biciklizam

Biciklizam na području općine Sveta Nedelja, kao rekreativa i sportska aktivnost, također je jedan od oblika turizma koji omogućuje razvoj ove grane gospodarstva u unutrašnjosti Istre, kao alternative obalnom turizmu, kao i mogućnost proširenja turističke sezone većim dijelom godine, a ne samo ljeti.

Postojeće biciklističke staze na području općine sastavni su dio projekta "Bike staze Istre" kojeg potiče Odjel za turizam i turističkih zajednica na području Istarske županije, pod nazivom koji se odnosi na skupinu staza pod nazivom Istra Istok-Zapad.

Prirodna baština

Na području općine Sveta Nedelja registriran je jedan zaštićeni dio prirode - spomenik parkovne arhitekture - park u Nedešćini, proglašen 1974. godine u površini od 2 ha.

Zaštićeno područje nalazi se oko starog dvorca, a oblikovano je u 19. stoljeću.

Biljni inventar parka je prilično zapušten, tako da se javlja spontana vegetacija. Od sadašnjeg inventara parka značajne su slijedeće vrste drveća: libanonski cedar (Cedrus libani), paulonija (Paulownia tomentosa), čempres ( Cupressus sempervirens), bagrem (Robinia pseudacacia), divlji kesten (Aesculus hippocastanum), crni bor (Pinus nigra), judino drvo (Cercis siliquastrum), brijest (Ulmus), grčka jela (Abies pinsapo), tisa (Taxus baccata), bijela topola ( Populus alba), bjelograb (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia), platana (Platanus orientalis), lovor (Laurus nobilis), te hrast medunac (Quercus pubescens).

Ovaj park je interesantan kao jedinstveni hortikulturni objekt u Istri.

Kulturna baština

Na području općine Sveta Nedelja spomenika koji su upisani u Registar kulturnih dobara, a inventarizacijom identificirana su kulturna dobra na prostoru općine prema kategorijama.


A. Arheološka baština

arheološki pojedinačni lokalitet:
  • 1. čamparovica, lokalitet Kočur - prethistorijska gradina, antički nalazi, ruševine srednjovjekovne utvrde, ruševna kapela sv. Križa, evidentirano
    Na visoravni iznad doline Raše, zapadno od današnjega naselja čamparovica, nalazio se Kočur (Cozur), jadan od posjeda akvilejskog patrijarha uz rijeku Rašu. Na lokalitetu su ruševni ostaci jednobrodne kapele sv. Križa. Na tom je istaknutom i strateški važnom mjestu nad kanjonom Raše bila prethistorijska gradina, u funkciji i u vrijeme antike.
  • 2. Mali Golji, lokalitet Boboki - prethistorijski tumul (kamena gomila), evidentirano
    Tumul se nalazi na prostoru koji je smješten južno od današnjeg sela neposredno uz cestu za Labin.
  • 3. Ružići - prethistorijska gradina, evidentirano
    Gradina izvan naselja, istražena je, inventar dokumentiran.
  • 4. Veli Turini, lokalitet Gračišće - prethistorijska gradina, evidentirano
    Na prostoru koji se pruža u pravcu željezničke pruge i sjevernog dijela sela, smješteni su ostaci prethistorijskog utvrđenog gradinskog naselja.
  • 5. Veli Turini - prethistorijska gradina, evidentirano
    Na koti 283 koja je smještena sjeverozapadno od današnjeg sela, nalazi se prethistorijsko utvđeno gradinsko naselje.
B. Povijesna naselja

  • 1. Šumber, dio naselja - ruralno naselje, evidentirano
    Naselje se razvija u srednjem vijeku na temeljima prethistorijskog kasteljera nad kanjonom rijeke Raše. Tu je nekadašnji kaštel šumber zajedno s malim srednjovjekovnim podgrađem na čijem je kraju župna ctkva sv. Ivana i Pavla. Od arhitekture maloga, neutvrđenoga podgrađa, koje se sastoji od dva paralelna niza kuća, ističu se: rustična gradska loža na početku naselja (danas zazidana) i barokna župna crkva sv. Ivana i Pavla građena na mjestu starije crkve na samom rubu naselja uz kanjon Raše. Srednjovjekovna je utvrda pretvorena u 17. st. u feudalni dvor, a u 19. st. u stambenu kuću. Očuvan je dio visokog obrambenog zida i uglovnih kula, unutar kojeg je veliko kvadratno dvorište. Stanje kaštela je vrlo loše i zahtjeva hitnu obnovu.
C. Povijesni sklop i građevina

graditeljski sklop
  • 1. Dubrova (štrmac) - kaštel Franković - Lazzarini, evidentirano
    Ladanjski stambeno - gospodarski sklop s fortifikacijskim elementima građen je na zemljoposjedu labinske plemićke obitelji Franković - Vlačić (1654.). Na velikom pravokutnom prostoru opasanom visokim kamenim zidom nalazi se perivoj s alejom koja vodi do ulaza u "kortu", četverokrilni kompleks s baroknim građevinama smještenim oko unutrašnjeg dvorišta s uskim četvrtastim tornjem za sat. Na dva vanjska ugla očuvane su polukružne kule. U dvorištu je dijelom očuvano izvorno kameno popločenje, a dvorac (stambena zgrada), i ostale pomoćne zgrade pretrpjele su izvijesne pregradnje. Većim su dijelom napuštene, pa i ruševne (istočno krilo), ali je očuvan barokni ambijent i osnovne karakteristike ovog tipa građevnog kompleksa. Ispred korte je kamenom zidana cisterna i bazen ribnjaka, a dugačka aleja vodi do nekadašnjeg ulaza na imanje, reprezentativnog kamenog portala, rađenog po uzoru na ranobarokne portale patricijskih palača u gradu Labinu. U sjevernom je uglu parka u 20. st. sagrađena zgrada današnjeg restorana i uz nju probijen široki ulaz s parkirališta. Od godine 1970. u Dubrovi je sjedište Mediteranskog kiparskog simpozija. Skulpture su postavljene unutar perivoja ograđenog monumentalnim zidom i na slobodnim parkovnim površinama izvan njega.
  • 2. Sveti Martin - kaštel Lazzarini, evidentirano
    Kaštel poznat pod nazivom "Baronova korta" nalazi se u središtu naselja Sveti Martin (nekada Sv.Martin Vetva) koje se razvilo oko nekadašnjeg plemićkog posjeda i prijašnje, vjerojatno ranosrednjovjekovne crkve sv. Martina, na čijem je mjestu istoimena župna crkva s početka 20. st. Nasuprot ovom građevnom kompleksu i crkvi nalazi se velika pravokutna površina uzgojene borove šume ("pineta"). Korta se sastoji od građevina nastalih u različitim razdobljima koje zatvaraju unutrašnje dvorište s malom alejom drvoreda koja vodi do glavne stambene jednokatnice baroknih stilskih osobina, s balkonom u središnjoj osi prvoga kata. Očuvana su dva barokna portala na ulazu u kortu i cisterna. Vertikalna dominanta cijeloga sklopa je četvrtasti toranj s kruništem u sklopu sjevernog krila. Na rubu istočnoga krila, uz dvorac je gospodarska prigradnja od opeke, građena vjerojatno početkom 20. st. Ovaj slojeviti arhitektonsko - krajobrazni kompleks zahtijeva arheološka i konzervatorska istraživanja, kao i obnovu, jer je u relativno lošem građevinskom stanju.
  • 3. štrmac - rudarsko naselje, evidentirano
    Uz nekadašnje rudarsko okno u štrmcu, jednom od labinskih rudnika, podignuto je krajem 19. st. malo rudarsko naselje, po svojoj strukturi sličnije logoru nego stambenom naselju, kakovo je npr. kasnije podignuto u Raši.
    Tri uska niza dugačkih stambenih prizemnica pararelno su nanizana u sredštu današnjega štrmca. Nekadašnja upravna zgrada nalazi se na rubu prvoga niza. To je velika jednokatnica s dekorativno obrađenim pročeljima od svjetlije i tamnije opeke. Nedaleko od nje bile su samostojeće izdužene prizemnice s naglašenim središnjim rizalitom, građene za činovnike u rudniku. Danas su većim dijelom pregrađene, a rudarske su nastambe očuvane, kao i upravna zgrada koja je u dobrom stanju.

civilna (fortifikacijska) građevina
  • 1. šumber - kaštel šumber, evidentirano
    Gospodari šumbera spominju se od 13. do 15. st., kada kaštel dospijeva pod vlast plemića iz Lupoglava. Prostorna organizacija kamenog kaštela s tri polukružne kule nastala je u renesansi proširenjem srednjovjekovnog zdanja. Kaštel je pregrađivan u 19. st. i jedan dio još služi za stanovanje, a dio je ruševan.

sakralna građevina
  • 1. Barbići - kapela sv. Augustina, evidentirano
    Kapela je sagrađena godine 1720. na mjestu ranije crkve. Pravokutna građevina pokrivena plitkim dvostrešnim krovom, nad pročeljem je zidana preslica s jednim zvonom. U unutrašnjosti je zidani oltar i drveni kip sv. Augustina. Kapela je u dobrom stanju.
  • 2. Sveti Martin - župna crkva sv. Martina, evidentirano
    župna crkva Sv. Martina b. građena je 1907. godine na mjestu starije crkve, u središtu naselja. Uz crkvu je nekada bilo i groblje, kasnije preseljeno na današnju lokaciju, izvan naselja. župna crkva je visoka jednobrodna građevina s dvije bočne kapele i sakristijom. Preslica iznad sakristije podignuta je 1931. Vanjština nije žbukana, a pročelja su oblikovana u neoromaničkom duhu. Pred portalom je plitki portik i stubište, a niski zabat pročelja ukrašen je uskim frizom. Crkva nema zvonika, u dobrom je građevnom stanju.
  • 3. Sveti Martin - crkva Gospe od Zdravlja, evidentirano
    Crkva je smještena na rubu naselja, u produžetku ceste koja prolazi uz nekadašnji kaštel Lazzarini. Sagrađena je godine 1630. i predstavlja lijep primjer pučke barokne crkve s karakterisičnim trijemom (lopicom) pred pročeljem koju nose kameni stupići. Nad pročeljem je reljefno izvedena barokna klesana preslica za dva zvona. Crkva je u lošem stanju, a krov trijema je srušen.
  • 4. Sveti Martin - kapela sv. Katarine na groblju, evidentirano
    Mala pravokutna kapela pokrivena dvostrešnim krovom, u dobrom je stanju.
  • 5. Nedešćina - župna crkva Presvetog Trojstva, evidentirano
    Crkva je sagrađena godine 1897. na mjestu stare crkve koja je bila vezana za nekadašnju benediktinsku opatiju Sv. Trojstva, koja se nalazila na mjestu današnjeg nogometnog igrališta. Današnja crkva je velika jednobrodna građevina s visokim zvonikom podignutim krajem 19. st. Crkva je u dobrom stanju.
  • 6. Paradiž - kapela sv. Pavla, evidentirano
    Izvan naselja nalazi se srednjovjekovna kapela (13./14. st.) s ranogotičkim stilskim osobinama. Jednostavna pravokutna građevina ima u unutrašnjosti ugrađenu polukružnu apsidu svetišta.
  • 7. Snašići - crkva Navještenja Blažene Djevice Marije ("Marčenica"), evidentirano
    Crkva je građena na posjedu Dobrova (kasnije Snašići) labinske plemićke obitelji Franković-Vlačić, koja ju je sagradila godine 1654., kako stoji u natpisu nad portalom. Naziva se Marčenica po svetkovini i sajmu koji se ispred nje održavao 25. ožujka (morca). Pravokutna građevina s dvoslivnim krovom na pročelju ima klesanu kamenu preslicu baroknih stilskih osobina i jednostavni portal s dva kvadratna prozora sa strana. U dobrom je građevnom stanju.
  • 8. šumber - župna crkva sv. Ivana i Pavla, evidentirano
    župna crkva u šumberu smještena je na rubu naselja, nad kanjonom Raše. Na njenom je mjestu bila starija crkva (prema godini 1553. s glagoljskim natpisom u crkvi), a njezini su ostaci ugrađeni u popločenje sadašnje crkve. Prvotno jednobrodna građevina podignuta godine 1679. (prema natpisu na svetištu), dobija križni tlocrt gradnjom dviju bočnih kapela godine 1705. četverokutno svetište presvođeno je bačvastim svodom sa susvodnicama, a glavni brod ima križni svod. U unutrašnjosti su mramorni barokni oltari i mramorna krstionica. Pred pročeljem je ostatak trijema (lopice), danas bez krova i stupova. Nad jednostavnim je pročeljem zidana preslica s otvorima za dva zvona i još jednim malim jarmom za malo zvono na vrhu. Crkva je u lošem građevnom stanju.
  • 9. šumber - crkva sv. Kvirina na groblju, evidentirano
    Velika gotička kapela po sredini groblja preuređena je i barokizirana u 18. st. Očuvana je gotička struktura zida građenog velikim tesanim kvadrima i velika dvokatna preslica s tri otvora za zvona na pročelju, slična onoj na ruševnoj crkvici sv. Kuzme i Damjana u Boljunu. Glagoljski natpis iz 1540. odnosi se na popravak njezina krova. Građevina je u dobrom stanju.
  • 10. šumber - crkva Sv. Marije od Drena, evidentirano
    Crkva se nalazi u blizini groblja, posvećena je 1440, a današnji izgled dobija temeljitom obnovom u 18. i u 19. st. (1751. i 1859-60.). Od stare je građevine ostao samo dio bočnog zida i trijema na pročelju (lopice) s rustificiranim renesansnim kapitelom. Građevina je izduljenog pravokutnog tlocrta s novim trijemom pred pročeljem. Obnovljena je i u dobrom stanju.
  • 11. šumber - kapela (poklonac) ispred kaštela šumber, evidentirano
    Visoka klasicistička kapela sa zabatom na vrhu i klesanim pilastrima koji uokviruju središnju nišu s oltarom.
D. Memorijalna baština

memorijalno i povijesno područje
  • 1. Sveti Martin - mjesno groblje, evidentirano
    Groblje je na ovom mjestu osnovano premještanjem sa stare lokacije uz župnu crkvu sv. Martina, u blizini kaštela Lazzarini.
  • 2. šumber - mjesno groblje, evidentirano
    Vrlo staro groblje s gotičkom kapelom sv. Kvirina.

memorijalni objekt
  • 1. Sveti Martin - Spomen - kosturnica, spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora, evidentirano
  • 2. Sveti Martin, dio naselja Fortica - spomen - ploča posvećena sekretaru oblasnog komiteta za Istru, evidentirano
  • 3. Nedešćina - spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora, evidentirano
  • 4. Snašići - spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora, evidentirano
  • 5. štrmac - spomen - ploča podignuta u čast Labinske republike, evidentirano
    Na upravnoj zgradi uz cestu postavljena je spomen-ploča Labinskoj republici, pobuni rudara 1921.
  • 6. šumber - spomen ploča na kući Benazić Ivana, evidentirano
    Postavljena je godine 1951. u spomen osnivanja kotarskog komiteteta KPH i NO za kotar Labin godine 1943.
E. Etnološka baština:

etnološka građevina

Ruralna naselja na području općine Sveta Nedelja nisu očuvala vrlo stare oblike naseljenosti i tradicijskoga graditeljstva, premda se kao dio plemićkih posjeda razvijaju još od srednjeg vijeka. Utjecaj primorske poluurbane arhitekture ogleda se u gradnji samostojećih ili u nizove povezanih visokih kamenih jednokatnica, često žbukanih, s kamenim okvirima prozora i vrata, građenih vjerojatno u 19. i 20. st., u vrijeme razvoja rudarenja i intenzivnog razvoja širega područja. U nekim su naseljima očuvani visoki suhozidi uz ceste (npr, Benazići, Paradiž, i dr.).
Pojedinačne tradicijske građevine i sklopovi očuvani su u naseljima:

  • 1. Benazići
  • 2. Blaškovići
  • 3. Fućki
  • 4. Gornji Kraj
  • 5. Jurazini
  • 6. Marići
  • 7. Veli Golji
Kulturna baština

Valorizacijom kulturno-povijesnih vrijednosti na području općine Sveta Nedelja, graditeljske cjeline, povijesne građevine, kulturni krajolik i arheološki lokaliteti klasificirani su prema stupnju njihove kulturne, povijesne i oblikovne vrijednosti u slijedeće kategorije: nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja.

Najviša kategorija kulturnih dobara predložena je u Prostornom planu Istarske županije, a valorizacijom pri izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan općine Sveta Nedelja, definirana su kulturna dobra regionalnog i lokalnog značaja.

Kulturna dobra od nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja utvrđena su prema kategorijama:

Kulturna dobra nacionalnog značaja
povijesna graditeljska cjelina
  • (1) šumber - ruralno naselje - kaštel šumber s podgrađem
arhitektonsko - krajobrazni sklop
  • (2) Dubrova (štrmac) - vlastelinski kompleks (kaštel) Franković - Lazzarini
Kulturna dobra regionalnog značaja
  • arheološki lokalitet

  • (1) čamparovica, lokalitet Kočur - ranosrednjovjekovna utvrda, ostaci kapele sv. Križa
  • arhitektonsko - krajobrazni sklop

  • (2) Sveti Martin - kaštel Lazzarini
  • sakralna građevina

  • (6) Paradiž - kapela sv. Pavla
    (7) Snašići - crkva Navještenja Blažene Djevice Marije ("Marčenica")
    (8) šumber - župna crkva sv. Ivana i Pavla
    (9) šumber - crkva sv. Kvirina na groblju
    (10) šumber - crkva Sv. Marije od Drena
Kulturna dobra lokalnog značaja

Lokalnog su značaja sva ostala kulturna dobra s popisa evidentiranih kulturnih dobara, te o njima, prema čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) skrbi lokalna uprava, uz stručnu pomoć nadležnog Konzervatorskog odjela.

U cijelosti je za očuvanje kulturnog identiteta općine Sveta Nedelja značajno održavanje postojećih povijesnih oblika naseljenosti, planske matrice naselja, tradicijskih građevnih struktura, te revitalizacija i obnova značajnih povijesnih građevina i sklopova. Ruralni krajolik valja održavati i čuvati njegove tradicijske funkcije i način korištenja, kao i povijesne komunikacije, ceste i putove. Osim toga, povijesni značaj imaju i karakteristični toponimi, nazivi sela, zaselaka, uzvisina, lokvi, te ostali specifični nazivi za povijesne i geomorfološke objekte na području općine.

Smjernice za zaštitu kulturne baštine utvrđene su prema kategorijama:

Zaštita arheoloških nalazišta

Evidentirana arheološka nalazišta, odnosno potencijalni neistraženi lokaliteti zahtijevaju najstrožu zaštitu, te je na njima potrebno provesti dodatna istraživanja i šire rekognosciranje terena, pod konzervatorskim nadzorom nadležne ustanove. Svim građevnim intervencijama na području navedenih lokaliteta treba prethoditi pokusno istraživanje kojim bi se odredila uža zona lokaliteta. U slučaju građevinskog zahvata u užoj zoni lokaliteta potrebno je provesti zaštitna istraživanja. Rezultati tih istraživanja mogu utjecati na promjenu projekta građevinskog zahvata. Prvi stupanj zaštite odnosi se stoga na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim većim zahvatima u prostoru, pa se nalaže izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore. Osim lokacija navedenih u Identifikaciji kulturnih dobara, zaštitna se arheološka istraživanja nalažu i u okolini sakralnih objekata, kako je navedeno u Zaštiti sakralnih građevina

Zaštita naselja i dijelova naselja
  • 1. šumber, kaštel i naselje
    I stupanj zaštite - Zona A - uža zona kaštela i srednjovjekovnog naselja
    Zona obuhvaća nekadašnji kaštel i nizove kuća ispod njega, do župne crkve. Nalaže se strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture. U užoj su zoni zaštite dopuštene slijedeće intervencije: revitalizacija, rekonstrukcija, sanacija, restitucija, te održavanje postojećih građevina bez nadogradnji. Nalaže se istraživanje i obnova kaštela šumber, te osmišljavanje njegove namjene. Sve građevinske zahvate i redovno održavanje obavezno je provoditi uz suglasnost i konzervatorski nadzor nadležnoga tijela, koje će izraditi konzervatorsku dokumentaciju, provesti arhitektonsko snimanje i dokumentiranje, arhivska istraživanja, kao i istražne radove na samim građevinama, te odrediti potrebne mjere i uvjete za održavanje i sanaciju. Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli.
    II stupanj zaštite - Kontaktna zona zaštite: Zona B - kontaktna zona ispred naselja, do glavne ceste
    Valja čuvati postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine, te prostorne odnose. Interpolacija uz postojeće građevine moguća u rubnim dijelovima kontaktne zone, ako je gabaritom, proporcijama, materijalima i osnovnim oblikovnim elementima usklađena s povijesnom gradnjom.
    Nalaže se izrada detaljnog plana uređenja za užu i kontaktnu zonu povijesne jezgre šumbera
  • 2. štrmac, rudarsko naselje
    II stupanj zaštite - Zona B - obuhvaća dugačke paralelne prizemnice i upravnu zgradu
    Moguća je dogradnja i interpolacije, u skladu s izvornim rasterom naselja. Nalaže se održavanje upravne zgrade u izvornom obliku.
zaštita povijesnih arhitektonsko - krajobraznih sklopova
  • 1. Sveti Martin, kaštel Lazzarini
    I stupanj zaštite - Zona A - uža zona kaštela i neposredne okolice:
    Nalaže se konzervatorsko i arheološko istraživanje cijelog kompleksa i njegova obnova i revitalizacija na temelju konzervatorske studije. Unutar uže zone zaštite nije dopuštena nova gradnja. Nalaže se preoblikovanje pročelja adaptiranog restorana "Pineta" na rubu kompleksa. U užoj su zoni zaštite dopuštene slijedeće intervencije: revitalizacija, rekonstrukcija, sanacija, restitucija, te održavanje postojećih građevina bez nadogradnji.
    II stupanj zaštite - Zona B - kontaktna zona s dijelom naselja i okolice
    Unutar kontaktne zone moguća je nova gradnja i interpolacije usklađene s postojećim gabaritima tradicijske gradnje, te materijalima i oblicima.
  • 2. Dubrova (štrmac), kompleks kaštela Franković
    Zona A - uža zona kompleksa koja uključuje prostor unutar visokog zida, zajedno s baroknim kaštelom, restoranom i vatrogasnim domom.
    U užoj su zoni zaštite dopuštene slijedeće intervencije: revitalizacija, rekonstrukcija, sanacija, restitucija, te održavanje postojećih građevina bez nadogradnji.
    Zona K - zona zaštite krajolika obuhvaća prostor vrtova i Parka skulptura
    U zoni zaštite krajolika nalaže se održavanje izvornih oblika krajolika i zabrana nove gradnje.

Za zaštićene zone arhitektonsko-krajobraznih sklopova u Dubrovi i Svetom Martinu potrebno je izraditi arhitektonsko - urbanističke projekte, na temelju konzervatorske podloge i dodatnih konzervatorskih istraživanja.

zaštita sakralnih građevina
sakralne građevine regionalnoga značenja
S obzirom na svoj povijesni i umjetnički značaj, crkve i kapele regionalnoga značaja podliježu I stupnju zaštite:
  • Paradiž - kapela sv. Pavla
  • Snašići - crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
  • šumber - župna crkva sv. Ivana i Pavla
  • šumber - crkva sv. Kvirina na groblju
  • šumber - crkva Sv. Marije od Drena.

U njihovoj neposrednoj blizini zabranjena je nova gradnja radi očuvanja povijesnog integriteta spomenika, a sve građevne intervencije moraju čuvati izvorno stanje spomenika. Nalažu se dodatna konzervatorska i arheološka istraživanja prilikom slijedeće obnove i redovnog održavanja, odnosno većih sanacijskih zahvata.

Za sve građevinske intervencije na spomenutim objektima potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog tijela (Konzervatorski odjel u Puli).

sakralne građevine lokalnoga značaja

II stupanj zaštite zahtijevaju svi ostali sakralni objekti navedeni u identifikaciji kulturnih dobara, a valorizirani kao kulturna dobra lokalnoga značaja. Nalaže se njihovo redovno održavanje u skladu s postojećom arhitektonskim oblicima i materijalima.

S obzirom da su neke od ovih građevina nastale na mjestu srednjovjekovnih crkava, u njihovim se substrukcijama i neposrednoj okolini mogu očekivati arheološki nalazi. Stoga se prije građevnih intervencija i zemljanih radova nalažu zaštitna arheloška istraživanja pod nadzorom nadležne ustanove za slijedeće lokacije:

  • Barbići - kapela sv. Augustina,
  • Sveti Martin - župna crkva sv. Martina zajedno s neposrednom okolinom gdje je bilo srednjovjekovno groblje,
  • Nedešćina - župna crkva sv. Trojstva zajedno s prostorom današnjeg nogometnog igrališta gdje je bio srednjovjekovni benediktinski samostan.
 
 Novosti
 Pitanja i odgovori
 Galerija slika
 E-razglednice
» Anketa
Nema aktivne ankete
Izbori
Izbori
PUR
ISO
Anketa
Savjetovanje
Naslovnica | Riječ Načelnika | Mapa Weba | Kontakt
Copyright 2006 Općina Sveta Nedelja

Powered by Sigma-Elektronik d.o.o.